Probiotici (grč. bios – život) su  prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije živi mikroorganizmi (tzv. “dobre” bakterije) koji primijenjeni u adekvatnoj količini imaju povoljne učinke na zdravlje domaćina.

Probiotici pomažu u uspostavljanju ravnoteže između tzv. “dobrih i loših” bakterija u našim crijevima, jer mikroflora može postati poremećena uslijed bolesti, stresa, starenja, uzimanja antibiotika ili drugih lijekova, izlaganja toksinima, prekomjerne konzumacije alkohola, te čak i kod korištenja antibakterijskih sapuna. Probiotičke vrste kompetitivno inhibiraju stvaranje toksičnih supstancija i rast manje poželjnih vrsta natječući se za prostor i hranu. Dosadašnja znanstvena istraživanja upućuju na to da probiotici ne mogu zamijeniti uništenu prirodnu tjelesnu floru, međutim, kao privremene kolonije mogu pomoći organizmu obavljajući iste funkcije kao prirodna flora, dajući prirodnoj flori dovoljno vremena da se oporavi. Probiotičke vrste se potom ubrzano zamjenjuju prirodno nastalom crijevnom florom.

Crijevna mikroflora je važna za sazrijevanje imunološkog sustava, razvoj normalne crijevne morfologije, održavanje kroničnog i imunološki posredovanog upalnog odgovora, održavanje funkcije crijevne sluznice, obranu od alergena te u prevenciji od pričvršćivanja patogenih mikroorganizama.

Najčešće korišteni probiotici su različite vrste roda Bifidobacterium (normalni stanovnici debelog crijeva, izolirano 30 vrsta) i Lactobacillus (normalni stanovnici crijeva i vagine, izolirano 56 vrsta) poput:

Bifidobacterium bifidum

Bifidobacterium breve

Bifidobacterium infantis

Bifidobacterium longum

Lactobacillus acidophilus

Lactobacillus casei

Lactobacillus plantarum

Lactobacillus reuteri

Lactobacillus rhamnosus

Lactobacillus GG

Probiotici imaju povoljan učinak kod proljeva, zatvora, alergija, karcinoma, infekcija mokraćnog sustava te drugih stanja i bolesti kako slijedi:

Intolerancija laktoze: bakterije mliječne kiseline pretvaraju laktozu u mliječnu kiselinu, stoga ingestija probiotika pomaže u intoleranciji laktoze.

Prevencija karcinoma kolona: animalne studije ukazuju na njihov antimutageni učinak, dok su studije na ljudima za sada s proturječnim rezultatima. Međutim, poznat je antikancerogeni učinak bakterija mliječne kiseline, smanjujući aktivnost enzima beta – glukoronidaze, a in vitro je dokazana inhibicija rasta nekih tumora, te inhibicija bakterija koje pretvaraju prekarcinogene u karcinogene.

Sniženje krvnog tlaka dokazano je sa nekoliko kliničkih studija, a smatra se da je pad uzrokovan peptidima sličnim ACE-inhibitorima koji se stvaraju za vrijeme fermentacije.

Poboljšavanje imunoloških funkcije: štite od patogena kompetitivnom inhibicijom, povećavaju broj IgA-producirajućih plazma-stanica, povećavaju ili poboljšavaju fagocitozu, povećavaju broj T-limfocita i stanica prirodnih ubojica. Studije ukazuju da smanjuju učestalost respiratornih infekcija i zubni karijes kod djece, a imaju povoljan učinak na eradikaciju Helicobactera pylori kod peptičkog vrijeda te u prevenciji alergija.

Prevencija i liječenje proljeva: smanjuju težinu i trajanje rotavirus infekcije kod djece (LGG), a povoljno djeluju na proljeve povezane s antibioticima i putničke dijareje kod odraslih.

Smanjenje upale: reguliraju funkciju citokina te imaju povoljan učinak na prevenciju recidiva kod upalne bolesti crijeva.

Pomažu kod iritabilnoga kolona, učestalih vaginoza i preventivno djeluju protiv rasta štetnih bakterija uslijed stresa.

Danas na tržištu postoji paleta probiotičkih pripravka (bakterije u suhom smrznutom obliku) u obliku prašaka, kapsula, tableta te u tekućem obliku. Smatra se da su kapsule učinkovitije od tableta jer bolje štite bakterije od želučane kiseline. Mnogo važnija je kvaliteta od kvantitete bakterija, jer one moraju preživjeti djelovanje želučane i žučnih kiselina te alkalni sadržaj u dvanaesniku kako bi do crijeva stigle žive i bile učinkovite. Probiotike je potrebno uzimati najmanje 5 puta tjedno kako bi se održao njihov učinak na crijevnu mikrofloru.

Zdrav i uravnotežen unutarnji ekosustav probavnoga trakta iznimno je važan za cjelokupno zdravlje dojenčadi i male djece. Danas su se te bakterije pokazale kao korisne kod nadutosti, kolika te proljeva i zatvora. Također, njihova je korisnost dokazana i u sprječavanju nastanka infekcija, alergija i dermatitisa, ali i, zanimljivo, u poboljšanju probave i iskoristivosti majčinog mlijeka i kasnije ostalih namirnica. Na tržištu postoje prilagođeni probiotici za upotrebu kod djece.

Koncept i funkcija probiotika ne bi bili potpuni bez PREBIOTIKA, prehrambenih vlakana topivih u vodi, poput inulina, oligofruktoze i fruktooligosaharida (FOS) prirodno prisutnih u majčinom mlijeku i u namirnicama poput žitarica, voća i povrća. Prebiotici su neprobavljivi sastojci hrane (uglavnom oligosaharidi) koji imaju povoljan učinak na domaćina stimulirajući rast i aktivnost probiotika uglavnom Bifidobacteria, te s njima imaju sinergistični učinak.

SIMBIOTICI su gotovi farmaceutski i prehrambeni proizvodi koji u svom sastavu sadrže probiotike i odgovarajuće prebiotike koji selektivno favoriziraju razmnožavanje prvih.